Novosti

07.05.2021. // Odgovor BERISLAVA MLINAREVIĆA na javno obraćanje DAO s pet pitanja političkim strankama i kandidatima za gradonačelnika Grada Osijeka

DAO je na mail i messenger adrese kandidiranih na lokalnim izborima uputio javno obraćanje s pet pitanja o osječkim urbanističkim temama, kako bi se mogli predizborno odrediti o načinima na koji bi se u slučaju osvajanja mandata zauzeli za neka ključna mjesta unapređenja gradskih prostornih politika.

Objavljujemo odgovor Berislava Mlinarevića.

"Poštovani predsjedniče, poštovani članovi Društva arhitekata grada Osijeka,

Grad Osijek je grad po mjeri čovjeka. Miran i siguran budi se i spava uz rijeku Dravu.

Prepun je parkova i javnih površina. Karakterizira ga izduženost u smjeru istok-zapad te kvartovi koji se prepoznaju po vremenu u kojem su nastali. Sve ovo što smo naslijedili rezultat je planiranja. Kao primjer pogledajmo Tvrđu, Europsku aveniju ili stambena naselja na Sjenjaku ili Retfali.

Grad ne nastaje slučajno. On se planira, spaja, širi i raste sustavno.
Taj sustav zove se Generalni urbanistički plan. U Osijeku je već duže vremena vidljivo da sustavnog planiranja nema, nego je sve prepušteno inerciji, samoinicijativi. Kao brod bez kormilara.

Dobri primjeri arhitekture rezultat su slučaja te kreacije i spremnosti pojedinaca na drugačije i bolje jer urbanizam grada ne postoji. Sveden je na puko točkasto određivanje namjene i katnosti bez sagledavanja stvarne potreba i smisla pojedine ulice, kvarta i grada u cjelini.

Nevjerojatno je da se danas u 21.st., uz sva moguća znanja i tehnologiju, divimo urbanističkim primjerima prošlih stoljeća, umjesto da stvaramo i razvijamo grad koji bi bio još bolji i kvalitetniji.

Tko je odgovoran za planiranje i donošenje Generalnog urbanističkog plana? Odgovoran je Grad Osijek sa svojim stručnim službama. Nažalost stručne službe koje planiraju urbanizam grada ne postoje, nego se urbanistički plan grada nabavlja javnom nabavom kao da je riječ o nabavci uredskog pribora ili toalet papira.

Upoznat sam sa radom Društva arhitekata grada Osijeka i vašim angažmanom za bolji, smisleniji, ljepši grad Osijek. Kao vaš sugrađanin svjestan sam sustavnog zanemarivanja urbanističkog planiranja u našem gradu koje je osnova svakog suvislog razvoja grada.

Ne postoji plan i vizija razvoja glavnih ulaza u grad Osijek. Strossmayerova ulica i Županijska ulica, prve koje svaki gost vidi su u katastrofalnom stanju. Krezuba izgradnja u Strossmayerovoj najbolji je pokazatelj prostornog kaosa, a Županijska ulica izgleda kao da je rat završio jučer. Ne postoji plan i vizija širenja gospodarske zone, organizirane zone individualnog stanovanja, kvalitetno osmišljene višestambene izgradnje. O zelenom Osijeku, sadnji, održavanju ili širenju javnih zelenih površina, nažalost, nema ni zareza, a kamoli riječi ili plana.

Dopustite mi da prije odgovora navedem nekoliko točaka koji se tiču prostora grada Osijeka kako bi dobili širu sliku o tome koja su moja razmišljanja.

Prvo što ću učiniti je urbanizam i planiranje grada prepustiti stručnjacima. Uključit ću Društvo arhitekata grada Osijeka da kao stručni savjetnici, rade analize, planove i rješenja za pojedine ulice, kvartove i grad u cjelini. Njihovi prijedlozi bit će podloga za novi Generalni urbanistički plan, kao i za daljnje sustavno poboljšanje stanja u prostoru. To Društvo čine urbanisti i arhitekti, naši sugrađani koji se time svakodnevno bave, ali ih do sada Grad nikada ništa nije pitao.

Drugo, svi novi javni prostori bit će planirani tako da budu jedinstvo zelenog i izgrađenog. Morat će sadržavati zelene površine, stabla, uređenu hortikulturu, sve ono po čemu je grad Osijek poznat. Želim javne prostore u simbiozi sa zelenilom kako bi građani mogli boraviti na javnom prostoru u svim godišnjim dobima i u svako doba dana. Želim zelenu promenadu i zelene gradske ulice. A ne ulice patuljastih stabalaca. Velike parking površine uz npr. trgovačke centre više se neće moći planirati bez visokog zelenila.

Treće, nakon dugo godina, planirat ću i zasadati novi park. Park 21. stoljeća. Bit će to vrhunski uređen prostor uz Dravu od Solarskog trga do Bijele lađe koji je gradski prostor, a sada služi kao obična livada za istrčavanje pasa na kojoj je u ljetno vrijeme nemoguće boraviti. Bit će to park bujnog zelenila i stabala unutar kojeg će biti smješteno nekoliko ugostiteljsko-turističkih prizemnih paviljona kako bi sugrađani mogli svakodnevno uživati u pogledu na Dravu, a naša nadaleko promenada dobila bi smisleni pridužetak i još više dobila na važnosti i atrakciji.

Taj prostor je prostor grada, prostor svih građana grada Osijeka.

Četvrto, planirat ću zajedno sa stručnjacima da svaki kvart ima sav sadržaj prilagođen suvremenim potrebama građana. To znači da će svaki kvart imati svoj trg, tržnicu, dječje i sportsko igralište, dječji vrtić i park.

Peto, u gradu Osijeku moraju postojati površine na kojima se planira smisleno stambeno naselje i parcele za mlade obitelji koje žele graditi obiteljske kuće. Ne želim grad koji danas izgleda kao Ružina ulica, koja nažalost sve više postaje ružna ulica. Sve ono loše iz urbanizma događa se upravo u toj ulici. S tom praksom ćemo završiti.

Šesto, grad Osijek planiran je uz prometnice tako da njegove kvartove okružuju parcele koje su uske, a dugačke. Uz ulicu se događa izgradnja u prvih 20 metara parcela po uvjetima koji se iz godine u godinu samo prepisuju u urbanističkom planu. Novi plan grada uključit će aktivaciju svih središnjih prostora tih kvartova u kojoj danas nažalost stanuje sirotinja bez osnovne infrastrukture. Po uzoru na europske, nama veličinom slične gradove, aktivirat ćemo prostor tih kvartova u svrhu stambene izgradnje u zelenilu. Da lakše dočaram sugrađanima, to su primjerice kvartovi između Strossmayerove i Pejačevićeve, između Ružine i Gundulićeve i drugi. Ne može gradsko poduzeće Unikom biti u centru grada. Ono je već odavno moralo preseliti na drugu lokaciju, a njegova površina biti aktivirana u navedene svrhe. Nije istina da grad nema površina za širenje, grad trenutno nema plan za razvoj.

Sedmo, aktivirat ću privatnu, gradsku i državnu imovinu u svrhu nove, suvremene izgradnje u skladu s potrebama današnjeg načina života. Mix stanovanja i ureda te društvenih i javnih sadržaja. Stanovanje s dječjim vrtićem ili stanovanje s uredima za mlade kreativce. To su prostori nekadašnje tvornice Drava, Olta, luke Tranzit, Kožare. Ti prostori moraju se planirati i smisleno organizirati, a ne kao do sada nikako ili slučajno.

Osmo, slika grada Osijeka. Jeste li se zapitali koja je slika grada svim gostima koji dolaze u naš grad pa do centra idu kroz Županijsku ulicu ili Strossmayerovu ulicu. To su slike na koje smo mi već navikli, ali kad malo zastanemo i osvrnemo se oko sebe, to su slike neuređenog i zapuštenog grada. Cijela Županijska ulica bit će veliko gradilište i to kroz smisleni plan uređenja, na način da se prizemlja urede u poslovne, uslužne, trgovačke, ugostiteljske svrhe, a na katu i potkrovlju izgrade novi stambeni prostori. Potrebe ima, sredstva postoje, jedino čega nema je plana. Udružit ću gradske prostore, spomeničku rentu te privatnu inicijativu i financijska sredstva u jedinstveni plan uređenja kako bi počeli sa uređenjem naših ulica u grad 21. st. Svi parametri plana bit će transparentni, svima vidljivi i poznati. Primjer Županijske ulice bit će moguće implementirati i na druge ulice.

Deveto, nova gospodarska zona osim površine za izgradnju na kojoj će postojati sva potrebna infrastruktura, imat će aktivnog i ambicioznog managera koji neće čekati da novi investitori padnu s neba, nego će imati proaktivnu ulogu u traženju i dovođenju novih investitora u naš grad. Samo i jedino u skladu sa svojim rezultatima imat će i plaću koja o tome direktno ovisi.

Deseto, u gradu Osijeku postojat će ured za investitore. Kako nam strani investitor ne bi pobjegao glavom bez obzira kad naleti na zid birokracije s kojom se svi susrećemo, ured za investitore imat će proaktivnu ulogu koje će napraviti sve da investitorima olakša administrativne barijere i omogući što prije pokretanje posla i zapošljavanje naših sugrađana.

Slijedom navedenog dopustite mi i da decidirano odgovorim na vaših pet postavljenih pitanja, iako se odgovori daju iščitati i iz prethodno navedenog.

1/. Novi GUP je obveza jer je i više nego očigledno da je postojećem istekao rok trajanja. Kao što svaki segment upravljanja gradom mora biti prepušten stručnjacima, tako i planiranje grada moraju preuzeti stručnjaci, urbanisti i arhitekti. Tu prije svega mislim na Društvo arhitekata grada Osijeka upravo po uzoru na Dubrovnik i Split. Kako je urbanizam multidisciplinarna djelatnost, tako su i sve druge strukovne organizacije dobrodošle sa svojim prijedlozima i angažmanom. Namjeravam sastaviti širi tim koji će kontinuirano raditi planove i stvarati vizije pojedinih ulica, kvartova, dijelova grada i grada u cjelini. To će biti podloga za izradu GUP-a i njegove sustavne i smislene dopune.

2/. Kao prvo, grad Osijek mora imati Upravno tijelo za stručne poslove jer je očito da se urbanizam grada događa, umjesto planira. Na to Upravno tijelo bit će nadovezani stručnjaci iz Društva arhitekata grada Osijeka i drugih stručnih udruga kao dio tima koji kontinuirano promišlja o najvrijednijem resursu grada, prostoru. Po uzoru na nama veličinom slične europske gradove, preuzet ćemo najbolju praksu i u tom segmentu veliku ulogu očekujem upravo od Društva arhitekata grada Osijeka.

Kao drugo, svi oni koji su vrijedni i trude se, a dio sustava Grada ili gradskih poduzeća bit će financijski stimulirani da budu još vrijedniji i bolji. Prostori i oprema u kojoj rade gradski djelatnici bit će vrhunski, a ne kao do sada derutni i zastarjeli. Primjer Upravnog odjela za urbanizam koji je jedan od naših najvažnijih odjela, jer preko njega svi investitori u ovom gradu ishoduju građevinske dozvole i u skladu s time uplaćuju komunalni doprinos, neće više biti slučaj loših međuljudskih odnosa, derutnih ureda i opreme iz prošlog stoljeća koji dozvole izdaje za pet, šest ili devet mjeseci. Interes grada je da su zadovoljni i njegovi djelatnici, investitori, a u konačnici građani grada Osijeka.

3/. Upoznat sam sa važnošću dobivanja najbolje rješenja putem arhitektonsko-urbanističkih natječaja. Grad Osijek poznat je po tome. Posebno bih istaknuo prostor kampusa koji se od prvog dana razvija kao najbolji primjer takvog pristupa. Od natječaja za urbanistički plan cijelog prostora pa sve do pojedinih objekata obrazovne ili smještajne namjene. Apsolutno sam za da se kao dio sistemskog planiranja prostora urbanističko-arhitektonski natječaji ugrade kao instrument rješenja za najvažnije zgrade kao što je to trebalo biti za npr. Gospodarski centar ili Klinički bolnički centar.

U mojem mandatu, Grad Osijek aktivno će se angažirati na otkupu lokacija za potrebe smislenog planiranja grada, npr. rješavanje prometa istok-zapad ili za uređenje siluete grada npr. prostor „rupe“ uz hotel Osijek. Kad već govorimo o prostoru „rupe“ uz hotel Osijek ona mora biti aktivirana za izgradnju Kongresne dovrane, kako bi grad Osijek postao grad seminara, kongresa i poslovnih događanja, a ne kao do sada grad izvan svih poslovnih tokova. Što se tiče lokacije Bijela lađa, razgovarao bih sa privatnim investitorom i tražio rješenje u interesu grada, građana i privatne investicije.

4/. Već sam naveo da je prostor naš najvrijedniji resurs, a čuvamo ga i organiziramo prostornim planovima i vrijednom arhitekturom. Nevjerojatan je podatak da se grad Osijek odrekao ingerencije nad dijelom svog zemljišta umjesto da kao sustavni planer s pažnjom dobrog gospodara ima proaktivnu ulogu u viziji i stvaranju boljeg grada. OLT je jedan od vrhunskih primjera prostornog resursa koje mora imati smisao, viziju, plan, početak i kraj sukladno najboljim mogućim europskim urbanističkim i arhitektonskim primjerima. Ne može se vizija grada nabavljati po sistemu javne nabave kojom se nabavlja uredski materijal. Moj stav je da je za prostor OLT-a potreban i nužan javni urbanističko-arhitektonski natječaj.

5/. Revitalizacija postojećih napuštenih industrijskih kompleksa je osnova daljnjeg širenja grada koji moraju biti mix stambeno-poslovno-javno-društvenih namjena kao generatori novih događanja, življenja i poslovanja. Kako se Gradski vrt kao sportsko-rekreacijski centar dugi niz godina planirao na jednoj, prometno i pozicijski dobroj lokaciji, preseljenjem stadiona on gubi na važnosti. Planiram uključiti urbaniste i arhitekte da predlože i sustavno planiraju grad te nađu rješenje kako za Gradski vrt, tako i za prostore KBC-a kad se jednom preseli na novu lokaciju.
Poštovani sugrađani, nisam političar, ne koristim isprazne fraze i naučene tekstove. Život sam posvetio radu i stvaranju. Ja sam vaš sugrađanin Bero koji samo zajedno s vama može mijenjati grad na bolje. Vjerujem da ćete podržati moju iskrenu namjeru za bolji, sretniji i uspješniji Osijek.

Srdačan pozdrav!"